Odvajanjem od nekadašnjeg istarskog kopna, nastali su Brijunski otoci. Brijuni su prekrasna slika prirode koju je kultivirao čovjek za svoj najugodniji boravak u raskoši zelenila, krajoliku uređenom do krajnje pitomosti te mirisa i blizine mora. Čovjek je oblikovao prirodu prema svojim potrebama i stvorio neuobičajen krajolik na Jadranu koji su rado posjećivali brojni državnici, poznati glumci, glazbenici, umjetnici, znanstvenici, plemići i druge istaknute ličnosti. Brijuni su bili i ostali sinonim za ugodu odmora. Nedugo nakon rata, 1949. godine, Brijuni postaju rezidencija tadašnjeg predsjednika bivše Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Hoteli su obnovljeni kao i parkovi. Sagrađene su vile na zapadnoj obali Velog Brijuna. To su Bijela vila iz 1953. godine i vila Brijunka, sagrađena četiri godine kasnije. Na otočiću Vangi podignuta je prizemna vila, voćnjaci, vinogradi i vinski podrumi. Na otočnom kamenu mogu se vidjeti otisci stopa dinosaura, mezozojskih gmazova, pa je ovaj lokalitet paleontološki posebno zanimljiv. Zbirke koje čuvaju brijunski muzeji otvaraju stranice arheoloških i kulturno-povijesnih zanimljivosti, a tu su i kopije fresaka i glagoljaških natpisa. Glavnina flore ima mediteranska obilježja. Velike sutravnjačke i parkovne površine. Na Brijunima je utvrđeno gotovo šestotinjak autohtonih i osamdesetak alohtonih vrsta. Fauna je ukras brijunskog zelenila. Jeleni lopatari i aksisi, mufloni, pauni i zečevi slobodno šetaju parkom i dio su vrlo poznatog, atraktivnog brijunskog identiteta. U pitanju su stotine jedinki, samo je jelena lopatara preko 700, a muflona preko 200. Na Velikom Brijunu nalazi se Safari park, osnovan 1987. godine, u kojem se mogu vidjeti zebre, slonica Lanka, indijsko govedo, nojevi, ljame... ali tu su i autohtoni stanovnici Etno parka: istarsko govedo, koza, istarska ovca pramenka i istarski magarac.

Izvor