Mjesto gdje bijeli, najstrmiji jadranski strmci od 161 metra uranjaju u morsko plavetnilo. Dobri dupini, posljednji morski sisavci Jadrana, izabrali su Telašćicu za svoje najomiljenije mjesto gdje dolaze u jatima i pružaju posjetiteljima fotozabilješku ionako nezaboravnog trenutka. Bezbrojne uvale, rtovi i hridi i najsigurnija luka onima što plove – to je Telašćica. Uvala Telašćica za mnoge je neupitno najljepša jadranska uvala. Park prirode po njoj je i dobio ime i uključuje akvatorij od 13 otočića. Sama se uvala nalazi na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. U kopno je uvučena otprilike 8 km, a na svojem južnom, najširem dijelu široka je oko 1,6 km. Sam je zaljev vrlo razveden te sadrži 25 uvala, rtova i 5 otočića. Za mnoge najimpresivnije mjesto s vanjske strane uvale Telašćica su okomite hridi, najistaknutiji strmci na Jadranu. To su poznate dugootočke „stene“. Na Grpašćaku dosežu visinu od 161 metra, a najveće dubine dosežu do 85 metara. Tu se gnijezdi i svoj let započinje i sivi sokol (Falco peregrinus), a Telašćicu preletava i eleonorin sokol (Falco eleonore). Zbog prisutnosti velikog broja jedinki ovih dviju zaštićenih vrsta Telašćica je uvrštena u ornitološki značajna područja (Important Bird Area – IBA područja). Na stijenama, pod morem, žive koralji među kojima i već vrlo prorijeđen crveni koralj. Mediteranska vegetacija ovdje buja kroz 500 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice pjeskovitog je dna i prošarano je kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije. Jezero Mir smješteno je u uskom dijelu kopna između zaljeva i otvorenog mora. Za vrijeme plime lako je uočiti izvore mora. Jezero je dugačko oko 900 m, široko oko 300 m, a najveća mu je dubina 8 metara. Voda je u njemu višeg saliniteta od okolnog mora zbog izražene evaporacije i zatvorenosti jezera.

Izvor